Podaci Centralne banke BiH za drugo tromjesečje 2023. godine pokazali su slabljenje inflacijskih pritisaka beže od očekivanog. Posljedično, brze procjene inflacije u trećemu i četvrtome tromjesečju revidirane su na niže. Ipak, ukupna inflacija i dalje je znatno iznad višegodišnjega prosjeka, a inflacijski pritisci i dalje dolaze, uglavnom, iz domaćege privrede, iz kategorija koje se uzimaju u obzir prilikom procjene temeljne inflacije. I nominalne i realne plate nastavile su porast u drugome tromjesečju, a zabilježen je najniži broj nezaposlenih osoba u posljednjih pet godina.
Iako skroman, rast realne bruto dodane vrijednosti u prvome tromjesečju posljedica je rasta aktivnosti u uslužnim djelatnostima, dok su proizvodne djelatnosti zabilježile godišnji pad ili zanemarive stope porasta. Između ostalog, usporavanje privredne aktivnosti u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, i smanjen broj narudžbi iz inostranstva, rezultirali su nastavkom trenda smanjenja obima industrijske proizvodnje i u drugome tromjesečju. Trend rasta prihoda od direktnih poreza nastavljen je i u drugome tromjesečju, a dio je iskorišten za finansiranje tekuće potrošnje sektora vlade.
Trendovi u industrijskoj proizvodnji i vanjskotrgovinskoj razmjeni u mjesecima drugoga tromjesečja signaliziraju izvjesnost kako će, u skladu sa brzim procjenama CBBiH iz maja 2023, i u drugome tromjesečju biti zabilježeno dodatno usporavanje rasta realnoga bruto društvenoga proizvoda.
Preliminarne procjene privredne aktivnosti u trećemu tromjesečju su, takođe, skromne, i blizu onih zadrugo tromjesečje, uprkos očekivanom rastu u uslužnim djelatnostima. Promet na domaćim berzama u drugome tromjesečju bio je najviši zabilježen u posljednjih pet godina, uslijed primarnih emisija javnoga duga u oba entiteta. I pored toga što je značajna razina javnoga vanjskog duga servisirana u drugome tromjesečju, i zamijenjena, u gotovo istome iznosu, unutarnjim javnim dugom, nivo deviznih rezervi na kraju drugoga tromjesečja bila je nešto viša u odnosu na kraj prvoga tromjesečja. Pored toga, neto strana aktiva banaka porasla je uslijed značajnoga smanjenja strane pasive, što je, također, pridonosilo smanjenju deviznih rezervi. Uz smanjenje obima vanjskotrgovinske razmjene u drugome tromjesečju, izvjesno je kako je tromjesečni porast deviznih rezervi prouzročen snažnijim prilivom stranih ulaganja ili jačanjem viška na računu roba. Ipak, nivo deviznih rezervi na kraju drugoga tromjesečja bio je znatno ispod nivoa sa kraja 2022. godine.
I dalje nema naznaka da promjene u domaćim kamatnim stopama ili pojačana potražnja za kreditima potiču rast inflacije. Kamatne stope na depozite blago su porasle u odnosu na prvo tromjesečje, ali one na novoodobrene kredite i dalje su gotovo nepromijenjene. Depoziti domaćih sektora u bankama i tokom drugoga tromjesečja rasli su brže od kreditne aktivnosti banaka. U drugom tromjesečju nastavljeni su trendovi rasta obvezne rezerve, ali i smanjenja ukupnoga salda depozita banaka kod CBBiH. U drugome tromjesečju najavljen je blagi rast naknade od početka trećega tromjesečja 2023. godine na sredstva iz obvezne rezerve koja banke drže kod CBBiH. U prvome tromjesečju 2023. godine nisu zabilježene značajne promjene u platnom bilansu u odnosu na prethodno tromjesečje.
Godišnji porast deficita na računu roba kompenziran je rastom viška na računu usluga i doznakama iz inostranstva. Rast nominalnog bruto društvenoga proizvoda rezultirao je padom manjka tekućega računa, izraženoga u postocima BDP-a. U drugome tromjesečju 2023. godine zabilježen je pad vrijednosti vanjskotrgovinske robne razmjene u odnosu na isti period prethodne godine.
