Podaci Centralne Banke BiH, inflatorni pritisci nastavili su slabjeti u mjesecima prvog tromjesečja 2023. godine. I prosječne potrošačke, i cijene industrijskih proizvođača usporile su rast u odnosu na
prethodno tromjesečje. CBBiH je, u proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija u 2023. godini, u odnosu na jesenji krug projekcija iz 2022. godine, revidirao naviše projekciju inflacije za 2023. godinu, do razine od 7,7 %. U odnosu na prethodni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, u mjesecima prvog tromjesečja bio je primjetan nastavak snažnog rasta cijena hrane na domaćem tržištu, te jačanje domaćih inflatornih pritisaka. Prosječna nominalna neto plata nastavila je snažno rasti u mjesecima prvog tromjesečja. Posljedično, ali i zbog slabljenja inflatornih pritisaka, u prvom tromjesečju zabilježen je rast realne prosječne neto plate, prvi put nakon prvog tromjesečja 2022. godine.

Trendovi na tržištu rada i dalje su bili pozitivni, što, djelomično, može objasniti i rast prosječne nominalne neto plate. U prvom tromjesečju zabilježen je pad opsega industrijske proizvodnje na godišnjem novou, u svim pripadajućim statističkim područjima i svim glavnim industrijskim grupama, osim grupe Kapitalni proizvodi. Službeni statistički podatci ukazuju na to da je u posljednjem tromjesečju 2022. godine, u skladu s očekivanjima CBBiH, nastavljen trend usporavanja realnog rasta ekonomske aktivnosti. Iako je stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda za 2023. godinu u proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija u 2023. godini, u odnosu na jesenji krug projekcija iz 2022. godine, blago revidirana naviše, do nivoa od 1,6 %, usporavanje rasta realnog bruto društvenog proizvoda izvjesno je tokom prvog polugodišta 2023. godine.

I u prvom je tromjesečju zabilježeno smanjenje deviznih rezervi. Rast vanjskotrgovinskog deficita, te značajnije smanjenje neto vanjskog javnog zaduživanja, rezultirali su neto odlivima rezervne aktive u
četvrtom tromjesečju. I strana aktiva domaćih banaka porasla je u odnosu na prethodna tromjesečja. I dalje nema naznaka da promjene u domaćim kamatnim stopama, ili pojačana potražnja za kreditima, potiču rast inflacije. Depoziti domaćih sektora u bankama su i tijekom prvog tromjesečja rasli brže od kreditne aktivnosti banaka. U prvom tromjesečju nastavljeni su trendovi rasta obvezne rezerve, ali i smanjenja ukupnog salda depozita banaka kod CBBiH.

Promet na domaćim berzama je, i u prvom tromjesečju 2023. godine, bio dominantno pod uticajem primarnih emisija javnoga duga. Deficit na tekućem računu je produbljen u četvrtom tromjesečju 2022. godine. Uslijed usporavanja ekonomskog rasta, zabilježen je i rast omjera deficit na tekućem računu prema bruto društvenom proizvodu. Usprkos značajnom suficitu na računu usluga, kao i rastu priljeva po osnovi doznaka, znatno brži rast uvoza od izvoza na računu roba rezultirao je značajnim produbljivanjem deficita na tekućem računu. Vanjskotrgovinski deficit na računu roba je, na godišnjem nivou, produbljen i u prvom tromjesečju 2023. godine.

I u prvom tromjesečju 2023. godine, entitetske su vlade izdvojile značajna sredstva za osjetljive kategorije stanovništva, kao i za povećanje penzija i plaća u javnom sektoru. Rast tekuće potrošnje je
velikim dijelom neutralisao učinak visoke inflacije na rast budžetskih prihoda. Negativan saldo neto stranog zaduživanja sektora vlade značajno je uticao na smanjenje nivoa deviznih rezervi u prvom tromjesečju. Prema informacijama iz Globalnog okvira fiskalne bilance i politika u BiH za period 2023. – 2025. godine, u 2023. godini planirano je da zaduživanje kod inokreditora bude više od glavnice po uzetim inokreditima, a koji dospijevaju u 2023. godini.